Digital Services Act: Postignut je politički dogovor

Nakon 16-satnih pregovora Vijeća i Europskog parlamenta postignut je politički dogovor o Digital Services Actu (DSA). Radi se o vodećem prijedlogu EU-a kojim se regulira internetski prostor i utvrđuju pravila moderiranja sadržaja i postupanja sa štetnim sadržajem. Donosimo vam sažeti pregled sadržaja, primjene i sljedećih koraka u pogledu DSA-a.
Trenutačno se čini da će se sve odredbe koje su relevantne za internetsko oglašavanje – zabrana prijevare putem sučelja („dark patterns“) i zabrana ciljanog oglašavanja temeljenog na osjetljivim skupinama i ciljanog oglašavanja djeci – naći i u finalnoj verziji. Cjeloviti tekst, kao ni finalne odredbe, još nije objavljen, te se u ovom trenu možemo voditi samo službenom komunikacijom institucija EU-a, odnosno objavama za medije KomisijeVijeća i Parlamenta. Očekuje se da će finalne verzije odredbi biti objavljene u sljedećim tjednima.
Sadržaj
Još se uvijek nije iskristaliziralo područje primjene navedenih odredbi. Ipak, iz službenih informacija može se protumačiti da će se sva pravila primjenjivati na „internetske platforme“. Ta je informacija relevantna zato što se prije raspravljalo o mogućnosti primjene odredbi i na pružatelje posredničkih usluga. U okviru Digital Services Acta, internetskim platformama smatraju se usluge koje pohranjuju i diseminiraju informacije korisnika, a primjeri takvih usluga su: internetska tržišta, web stranice koje nude usluge planiranja putovanja i rezervacije smještaja, web stranice na kojima se dijeli sadržaj i platforme koje pružaju uslugu ekonomije suradnje.
  • Čl. 13a / „Prijevara putem sučelja“ („Dark patterns“): Iz Vijeća su komunicirali da će se zabrana „prijevare putem sučelja (‘dark patterns’) te zabrana manipulativnih praksi“ primjenjivati na internetske platforme i sučelja. U međuvremenu, u Parlamentu se govori o zabrani „manipulacije korisničkih odabira putem prijevare putem sučelja“, konkretnije, da internetske platforme „ne bi trebale nagovarati ljude da koriste njihove usluge, primjerice na način da posebno istaknu određeni odabir ili tjeraju korisnike da promjene svoj odabir putem skočnih prozora“. Čini se da se člankom detaljno ništa ne propisuje, no ipak, još je nejasno jesu li neke stavke detaljnije objašnjene u cjelovitom tekstu.
  • Zabrana ciljanog oglašavanja maloljetnicima: Iz Vijeća su poručili da će „platforme kojima mogu pristupiti maloljetnici morati primjenjivati posebne mjere zaštite kako bi se osigurala sigurnost maloljetnika u internetskom okruženju, osobito kad platforme znaju da im je korisnik maloljetan. Platformama će biti zabranjeno ciljano oglašavanje uporabom osobnih podataka maloljetnika prema zakonu EU-a“.
  • Zabrana ciljanog oglašavanja temeljenog na osjetljivim skupinama: Iz Parlamenta su izjavili da je „ciljano oglašavanje zabranjeno kad je riječ o osjetljivim podacima (npr. podacima o seksualnoj orijentaciji, vjeroispovijesti, etničkoj pripadnosti)“, dok iz Komisije naglašavaju „ograničenje uporabe osjetljivih osobnih podataka u svrhu ciljanog oglašavanja“. Još nije jasno podrazumijeva li se ovom zabranom potpuno usklađivanje s člankom 9. GDPR-a ili se radi o jednostavnoj zabrani bez iznimaka (npr. mogućnosti „izričitog pristanka“).

 

Primjena
Digital Services Act stupa na snagu 20 dana nakon objave u Službenom listu EU-a. Budući da se radi o uredbi, izravno će se primjenjivati diljem Europske unije. Sama pravila počet će se primjenjivati 15 mjeseci nakon stupanja na snagu ili od 1. siječnja 2024. nakon stupanja na snagu (kasniji od ta dva datuma).

Sljedeći koraci
1. korak: tekst se treba finalizirati na tehničkoj razini te ga trebaju potvrditi pravnici lingvisti.
2. korak: privremeni politički dogovor treba potvrditi Vijeće (Odbor stalnih predstavnika – COREPER) i Europski parlament (svi zastupnici na plenarnoj sjednici).

Više informacija o Digital Services Actu postat će dostupno u narednim tjednima, a sve novosti u kontekstu utjecaja na industriju digitalnog oglašavanja pratite na www.iab-croatia.com.
Published